Blatina — hercegovačka sorta koja sama ne može roditi

Blatina je crna autohtona sorta grožđa Hercegovine. Ima jednu osobinu koja je među vinskim sortama neobična i koja o kraju govori više od svake reklame: sama sebe ne može oploditi.

Funkcionalno ženski cvijet

Sorta je bujna, ali funkcionalno ženskoga tipa cvijeta. To znači da joj je oplodnja nesigurna, pa se uzgaja zajedno sa sortama koje imaju dvospolne cvjetove — najčešće s alicanteom ili kambušom, koji služe kao oprašivači.

Vinograd blatine, dakle, nikada nije vinograd samo blatine. U njemu mora stajati i druga sorta, inače nema roda. Loza koja ovisi o susjedu.

Zbog te nesigurne oplodnje rod je neujednačen: u grozdu se često nađu i sitne bobice bez sjemenki, pa berba nikad nije posve predvidiva.

Grozd i mošt

Grozdovi su prosječne težine od 200 do 300 grama i dozrijevaju u trećem razdoblju. Mošt blatine sadrži od 18 do 23,5 posto šećera, a količina ukupnih kiselina iznosi 6 do 7 grama po litri.

Vino

Vino je tamnocrvene boje. U izuzetnim godinama doseže jakost od 13 do 15 posto alkohola. Aromatičnoga je i ugodnog okusa, a poslužuje se na temperaturama do 18 °C.

Kraj u jednoj sorti

Brotnjo je vinogradarski kraj — kamenjar, sunce i vinova loza. Blatina je uz žilavku njegovo ime u vinu.

A ono što je u njoj najzanimljivije nije jakost ni boja, nego ta ovisnost: sorta koja bez druge loze u istom vinogradu ne daje ništa. Za kraj u kojemu se pamti koja je loza čija, to je gotovo previše prikladna slika.