Maslina — zimzelena voćka koja nadživi onoga koji ju je posadio
O suptropskoj zimzelenoj biljci iz porodice Oleaceae, o divljoj mastrinki i o tome zašto je maslina mjera vremena u kamenom kraju.
Maslina — zimzelena voćka koja nadživi onoga koji ju je posadio
Maslina je ime za suptropsku zimzelenu biljku iz porodice maslina (Oleaceae). Botanički je voće, ne začin i ne uljarica — što većinu ljudi iznenadi.
Mastrinka
Pod imenom mastrinka ili divlja maslina dugo se smatralo da postoji posebna samonikla vrsta. To nije prihvaćeno: mastrinka nije zasebna vrsta.
Ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod, pa se uglavnom koristi kao oprašivač pitome masline. U Hrvatskoj je prisutna i kao sastavni dio biljne zajednice česmine. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo.
Kao i kod blatine, i tu se pojavljuje isti obrazac: divlja loza ili divlje stablo služi da bi ono pitomo urodilo.
Zimzelena
To što je maslina zimzelena nije sitnica u kraju gdje ljeti sve pregori. Siva zelen masline i smilja jedna je od boja Hercegovine i Dalmacije — ona koja ostaje kad žito i trava požute.
U paleti ove stranice ta je boja zapisana kao maslina, uz kamen za topli vapnenac i zlato za suho ljetno polje.
Mjera vremena
Maslina raste polako i živi dugo — stoljećima, u nekim slučajevima i preko tisuću godina. Onaj koji ju posadi rijetko dočeka njezin puni rod.
To iz nje čini nešto što se u obiteljima nasljeđuje kao i ime: stablo koje je posadio pradjed, a bere ga praunuk. U kraju gdje se pamti koja je loza čija i gdje je čija kuća, maslina je jedan od načina na koji se ta memorija upisuje u zemlju.