Šipak — jedna riječ, tri značenja

Malo je hrvatskih riječi koje toliko ovise o kraju u kojemu se izgovaraju. Šipak može biti voćka, može biti plod šipurka, a može biti i — ništa.

Mogranj

U Hercegovini i Dalmaciji šipak je najčešće pitomi šipak, odnosno obični mogranj (Punica granatum), vrtna voćka iz porodice vrbičevki. Poznat je i kao granat, nar i pomagranata.

Rod Punica ima samo dvije vrste. Druga, P. protopunica, raste na otoku Sokotri i tamo nema većeg značenja za prehranu.

Ime roda dolazi iz Afrike: prema Pliniju, plodovi mogranja iz Punije, odnosno Kartage, bili su najbolji, pa su ih nazivali malum punicum — kartaška jabuka. Danas je to područje Tunisa.

Mogranj potječe iz jugozapadne Azije, odakle se proširio po Sredozemlju, a zatim i po cijelome svijetu.

Divlja ruža

U drugim krajevima šipak znači nešto posve drugo: obični šipak ili pasju ružu (Rosa canina), biljku iz porodice Rosaceae. Plod te biljke zove se i šipurak ili šipurika — od njega se kuha čaj i pekmez.

Ista riječ, druga porodica, drugi okus.

Ništa

I treće značenje: u hrvatskome jeziku šipak znači i „ništa”. Uz to ide gesta — zgrčena šaka iz koje se između kažiprsta i srednjeg prsta pokazuje palac.

Dobio je šipak ne znači da je dobio voće.

Zašto to zapisati

Ime mjesta Šipak nosi i zaselak na obali jezera Voćuše, jednog od Baćinskih jezera, te naselje Vukšin Šipak u općini Jastrebarsko.

Za obiteljsku stranicu ovakva riječ ima posebnu vrijednost: pokazuje da se kraj prepoznaje i po tome kako razumije jednu riječ. Tko pod šipkom misli mogranj, taj je s juga.