Gospa — kako se u ovim krajevima zove Majku Božju
O imenu koje Blažena Djevica Marija nosi u hrvatskim krajevima, o Velikoj Gospi 15. kolovoza i o marijanskim svetištima Hercegovine.
Gospa — kako se u ovim krajevima zove Majku Božju
Marija, majka Isusova, u katoličkoj i pravoslavnoj tradiciji nosi mnoga imena: Majka Božja, Sveta Marija, Blažena Djevica Marija, Bogorodica, Presveta Djevica Marija. U nekim hrvatskim krajevima naziva se Gospom.
To ime nije službeno nego domaće — onako kako se govori u kući i na putu do crkve.
Velika Gospa
Velika Gospa, ili Vela Gospa, svetkovina je Uznesenja Blažene Djevice Marije (Assumptio Beatae Mariae Virginis), koja se slavi 15. kolovoza. U Republici Hrvatskoj to je i državni blagdan, kao i u nizu drugih država.
Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk je kao dogmu proglasio papa Pio XII. 1. studenoga 1950., u apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus. Tome je prethodila tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo; o Marijinu uznesenju pisali su, među drugima, sveti Bernard iz Clairvauxa i sveti Antun Padovanski.
Jedno je pitanje ostavljeno otvorenim: je li Marija umrla pa bila uznesena, ili je u vječni život uznesena bez tjelesne smrti. Dogma to ne razrješava.
Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenoga spominjanja riječi „uznesenje”.
Hodočašća
Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u marijanska svetišta. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi, s procesijama i svečanostima.
Među Hrvatima je znamenita Gospa Sinjska — naziv Presvete Bogorodice Milosrđa prikazane na oltarnoj slici u crkvi sinjskoga franjevačkog samostana, slavljene kao čudotvorne u Cetinskoj krajini. Blagdan Gospe Sinjske slavi se devetnicom, hodočašćem i velikom procesijom ulicama Sinja svakoga 15. kolovoza. Posebno je štuju vjernici iz Dalmacije i Bosne.
U Brotnju
U općini Čitluk nalazi se Međugorje — naseljeno mjesto koje je postalo vrlo posjećeno katoličko marijansko svetište. Selo u istoj općini kao i Blizanci, na istoj visoravni.
To znači da je Brotnjo kraj kroz koji prolaze hodočasnici iz cijeloga svijeta, a da su njegova sela ostala mala. Ta dvostrukost — svjetsko odredište i seoska svakodnevica na istoj visoravni — dio je onoga što ovaj kraj danas jest.
Zašto to pripada obiteljskoj stranici
Zato što se obiteljska povijest u ovim krajevima mjeri i crkvenim kalendarom. Kome se ide na slavu, koga se spominje na Svi svete, kada se u obitelji obilježava Gospa — to su podaci kao i imena i godine.